Primjena izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini (“Sl. list CG”, br. 49/2008, 40/2011 – dr. zakon i 38/2019 – dalje: Zakon), kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima, počela je 14. oktobra 2019. godine. Za nepoštovanje te obaveze, pored novčanih kazni, propisana je i upravna mjera kojom je definisano da će inspektor, ukoliko utvrdi da trgovac radi nedjeljom i u dane državnih ili drugih praznika, zatvoriti prodajni objekat ili drugo prodajno mjesto za vremenski period u kojem rad nije dozvoljen. Zakonom je predviđena kazna od 1.000 do 10.000 eura za kompaniju, a za odgovorno lice od 200 do 500 eura.

Zakonom je takođe propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici. Naravno, i u ovom pravilu postoji izuzetak, a to je da se trgovina na veliko i malo može obavljati nedeljom, za vrijeme državnih i drugih praznika samo ako su u pitanju apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja kao i pogrebne opreme, benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru iste. Takođe, trgovina na veliko i malo može se obavljati na pijacama, štandovima, tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovima i kioscima u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladištima za trgovinu na veliko.

Međutim, na svim kioscima osim štampe prodaju se cigarete, gazirana pića i razne sitnice, pa je na ovu dilemu Ministarstvo ekonomije dalo adekvatan odgovor: “Propisano je da se specijalizovanim prodavnicama ili kioscima smatraju prodavnice, odnosno kiosci u kojima se vrši prodaja pretežno jedne vrste robe.”

Dok iz Unije slobodnih sindikata smatraju da je za većinu zaposlenih u trgovini to još jedan napad na prava zaposlenih, dio poslodavaca smatra da bi se ,,smanjili troškovi angažovanja dodatne radne snage, kao i tekući troškovi održavanja.”

Navodimo neke od država koje su takođe imale sličnu situaciju kao Crna Gora:

U nemačkom ustavu nedelja i državni praznici označeni su kao „dani za odmor”, ali postoje i izuzeci, pa u nekim gradovima radnje rade nekoliko nedelja godišnje;

U Norveškoj je u januaru 2018. godine skupština izglasala da zabrana rada nedeljom ostaje na snazi;

Mađarska je 2015. godine zabranila da radnje rade nedeljom, ali je nakon samo godinu dana tu odluku i ukinula;

U Sloveniji je 2003. godine održan referendum na kom je 58 odsto glasača podržalo predlog da se rad trgovina nedeljom ograniči na deset radnih nedelja godišnje. Ustavni sud je kasnije odbacio rezultate referenduma, ali je rad nedeljom ograničen kolektivnim ugovorima;

Francuska je 2015. godine usvojila zakon koji je gradonačelnicima dao mogućnost da izaberu 12 nedelja godišnje koje će biti radne za trgovce. Ipak, izuzetak su radnje u oblastima sa velikim brojem turista koje rade svakog vikenda.