Osnovica poreza na dobit proizlazi iz oporezive dobiti poreskog obveznika. Da bismo utvrdili ovu oporezivu dobit, prihodi se priznaju na osnovu iznosa navedenih u bilansu uspjeha. Ipak, treba napomenuti da se prihodi od dividendi i udjela u dobiti drugih pravnih lica izuzimaju iz poreske osnovice ako je isplatilac ovih prihoda obveznik poreza po važećem zakonu. Kada je reč o rashodima, za utvrđivanje oporezive dobiti, uzimaju se u obzir iznosi utvrđeni u bilansu uspjeha, u skladu s pravilima definisanim zakonom koji reguliše računovodstvo. Postoje, međutim, određeni rashodi koji se ne uzimaju u obzir pri obračunu poreza na dobit:
Troškovi koji nisu vezani za obavljanje poslovne delatnosti.
Troškovi koji nisu dokumentovani.
Kamate koje se odnose na neblagovremeno plaćene poreze i doprinose.
Kamate koje se isplaćuju nerezidentima, pod uslovom da su isplaćene po stopi višoj od uobičajene komercijalne stope.
Administrativni troškovi koji su plaćeni od strane stalne poslovne jedinice nerezidentnoj centrali.
Prihodi koji se dodeljuju zaposlenima ili drugim licima kao dio raspodele dobiti.
Novčane kazne i penali.
Korekcije vrednosti pojedinačnih potraživanja kod lica kojima se istovremeno duguje.
Prilozi dati političkim organizacijama.
Kada se radi o utvrđivanju oporezive dobiti za 2017. godinu, u skladu sa članom 11a Zakona o porezu na dobit, troškovi zarada, troškovi otpremnina u slučaju odlaska u penziju, troškovi povezani s tehnološkim viškom i drugi oblici isplata naknada nakon prestanka radnog odnosa, uzimaju se u obzir kao rashodi u poreske svrhe u periodu kada su stvarno isplaćeni.
