Poreski obveznik poreza na dobit može biti rezidentno ili nerezidentno pravno lice koje obavlja svoju djelatnost radi sticanja dobiti. Predmet oporezivanja za rezidente obuhvata dobit koju rezident ostvaruje kako u Crnoj Gori, tako i izvan nje. Osnova za porez na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika, a ova dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti koju poreski obveznik prikazuje u svom bilansu uspjeha u skladu sa zakonom o porezu na dobit.
Usklađivanje prihoda
Za utvrđivanje dobiti prihodi se priznaju u iznosima koji su navedeni u bilansu uspjeha, osim prihoda čiji način utvrđivanja zakonom o porezu na dobit reguliše drugačije.
Prihodi od dividendi i udjela u dobiti drugih pravnih lica se izuzimaju iz poreske osnovice.
Utvrđivanje rashoda
Isto tako, prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobit, rashodi takođe moraju biti usklađeni. Rashodi, kao i prihodi, priznaju se u iznosima navedenim u bilansu uspjeha u skladu sa zakonom, osim rashoda čiji način utvrđivanja reguliše zakon o porezu na dobit na drugačiji način.
Međutim, postoje i rashodi koji se ne priznaju, kao što su:
Troškovi koji se ne mogu dokumentovati
Kamate na neblagovremeno plaćene poreze i doprinose
Novčane kazne i penali
Prilozi dati političkim partijama
Troškovi koji nisu u skladu sa svrhom poslovne delatnosti…
Da bi finansijski izveštaji pružili tačan prikaz poslovanja preduzeća, moraju biti sastavljeni u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima.
Na primjer, ako preduzeće prodaje proizvode sa garancijom, teško je precizno predvidjeti koliko će zahtjeva za garancijom biti i koliko će troškova to izazvati. U takvim situacijama, neophodno je izvršiti rezervaciju troškova.
Isto se odnosi na sudski spor.
Na primjer:
Ako se pokrene spor protiv pravnog lica zbog odštete za izgubljenu dobit jer nije ispunilo svoju ugovornu obavezu. Pravno lice se kasni sa ispunjenjem ugovorne obaveze, uz nadoknadu zateznih kamata, i ne prihvata obavezu da nadoknadi štetu za izgubljenu dobit.
Krajem 2019. godine, pravno lice ne rezerviše sredstva za ovu svrhu jer se procjenjuje da će dobiti spor (procena se temelji na praksi suda gde je teško dokazati štetu za izgubljenu dobit i sudovi najčešće donose odluke u korist tuženog). Zbog toga se u toj godini ne priznaje rezervacija jer nije ispunjen uslov za priznavanje – vjerovatnoća odliva sredstava.
U 2020. godini spor nije okončan, ali postaje izvjesno da će tužilac dobiti spor jer uspjeva da dokaže direktnu štetu koja je nastala usled neispunjavanja obaveze od strane pravnog lica. Tužbeni zahtev za nadoknadu štete iznosi 12.000 evra, ali se procjenjuje da će pravno lice morati da nadoknadi štetu u iznosu od 8.000 evra.
Molimo vas da imate na umu da porezne obaveze i rezervacije za troškove treba pažljivo pravilno sprovesti kako biste ispunili zakonske obaveze i pružili tačan finansijski prikaz vašeg poslovanja.
